NEWSLETTER
Ukoliko želite da Vas obaveštavamo o novim knjigama u našoj ponudi i akcijskim sniženjima, prijavite se:
|
Autor: PLATON
Platon
Ijon, gozba, Fedar, Odbrana Sokratova, Kriton, Fedon, najpoznatije antičke tragedije iz pera jednog od najvećih antičkih filozofa!
Najpoznatije antičke tragedije iz pera jednog od najvećih antičkih filozofa. U prevodu koji uspešno i originalno tumači antički izvornik, našeg najpoznatijeg heleniste, profesora Miloša N. Đurića RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Platon
Platon je napisao 13 pisama 41 dijalog i jednu knjigu, koja nosi naziv «Definicije» Na pitanje, koje je od ovih pisanih dela napisao Platon, bilo je još u antici diskutovano, Tako na primer jedna grupa od šest malih dijaloga i definicije, važila je još onda za lažne to jest da ih Platon nije napisao.
U 19. veku, po početku modernog Platonovog istraživanja, postavlja se pitanje, koje pojedine dijaloge sastavio, izbila je jedna jaka diskusija pri čemu su ondašnji dijalozi kao lažni pripisivani, čija se originalnost ne može poreći. Sigurno je da od 35 dijaloga (ako oduzmemo šest koji nisu pravi) najmanje 25 je sam Platon sastavio, par dijaloga je još uvek nedokazano. Još od 19. veka muči naučnike samo jedno pitanje, koje godine je Platon počeo da piše pojedine dijaloge? Na ovo pitanje kako bi se reklo, po apsolutno hronološkim putem njegovih dela, ni u kom slučaju se ne može doći do sigurnog odgovora. Pretpostavlja se da je Platon počeo da ih piše tek 399. p. n. e. posle Sokratove smrti.
Najvažnije i manje ili više neosporan rezultat govorne statistike je; uzimanje tri grupe Platonovih dijaloga: 1. Rani Dijalozi 2. Srednji Dijalozi i 3. Kasni Dijalozi, te tri podele stvaraju temelj diskusije o hronologiji. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Platon
Platonova Država (Πολιτεία, Politeia, oko 380. p.n.e.) predstavlja jedno od najvažnijih dela antičke filozofije, kamen temeljac savremene politikologije, ali isto tako i izvanredno književno dostignuće koje vekovima zaokuplja pažnju kako stručne javnosti, tako i tzv. „običnog” čitaoca. Pojam idealističke filozofije ovim delom dobija svoju definiciju jer Platon pišući o idealnom državnom uređenju, ne govori o već postojećoj državi, već o onoj idealnoj koju bi tek trebalo stvoriti. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Platon
Platonova "Država" predstavlja jedno od najvažnijih dela antičke filozofije, kamen temeljac savremene politikologije, ali isto tako i izvanredno književno dostignuće koje vekovima zaokuplja pažnju kako stručne javnosti, tako i „običnog” čitaoca. Pojam idealističke filozofije ovim delom dobija svoju definiciju jer Platon pišući o idealnom državnom uređenju, ne govori o već postojećoj državi, već o onoj "idealnoj" koju bi tek trebalo stvoriti. Savremeni čitaoci i teoretičari percipiraju ovo Platonovo delo pre kao teoretsko, negoli praktično uputstvo za dobro upravljanje državom. Čak i 24 veka pošto je napisano, ono nam nedvosmisleno ukazuje na neraskidivu, reklo bi se, prirodnu vezu između političkih ciljeva i njihovog uticaja na svakodnevni život ljudi. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Platon
Poslednji Sokratovi casovi u kojima je on pokazao celom covecanstvu kako filozof treba razmisljati o smrtnosti.
Posto je osudjen na smrt pod optuzbom da je kvario omladinu Atine i poricao moc bogovima, Sokrat je morao da saceka povratak ladje, koja bi oznacila kraj delske svetkovine u Atini. a za cijeg trajanja niko nije smeo biti pogubljen. Cekajuci povratak ladje, i svoju smrt, uz uplakane ucenike oko sebe, izneo je znanje o tome sta je smrt i zasto se filozof istoj raduje, umesto da drhti od nje.
Sta je Sokrat rekao i koja je znanja izneo, svi znaju, i svi ih mogu naci u Platonovom dijalogu Fedon.
|
Platon
Ovaj dijalog dobio je ime po gozbi koju je u svome domu priredio mladi tragički pesnik Agaton kad je, u tragičkom nadmetanju, god 416. o Lenejama, prvi put stekao pobedu svojom tetralogijom. Gozba predstavlja vrhunac umetničkog razvitka Platonove ličnosti, ona je njegovo najveće umetničko delo, u kome se udruživanjem dijalektike i mitskoga uobličavanja otkrivaju najdublja saznanja. Ona je ogledalo Platonove mnogostrane ličnosti, jer se u njoj nerazlučno udružuju dijalektičarska oštrina, prirodnjačka obdarednost posmatranja, besednička moć, pesnička mašta, misti carska snaga vizije.. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Platon
|
Platon
Svoju fiziku izlaže Platon u Timaju gde opisuje stvaranje materijalnog sveta i nastanak čoveka i životinja.
|
Preporuka čitalaca
|
pouke i saveti
Neznanje je bolest, ali, srećom, nije zarazna. • • • Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo. • • • Da je život lep, čovek se ne bi rodio plačući • • • Ništa samo po sebi nije ni dobro, ni loše, zavisi samo šta o njemu mislimo. • • • Pred velikom širinom većina ljudi obično zatvori vrata. • • • Važna je večna živost, a ne večni život. • • • Ako ne misliš o budućnosti ne možeš je ni imati. • • • Oni koji su zaista veliki umovi, ti viju svoja gnijezda na visinama, usamljeni kao orlovi. • • • Ono što smo napravili za sebe, umire zajedno sa nama; ono što smo učinili za druge, ostaje besmrtno. • • • Svi koji ne mogu zapamtiti iskustva prošlosti, osuđeni su da ih ponavljaju. • • • Karakter je za uspeh važniji od inteligencije. • • • Lako možemo oprostiti detetu koje se boji mraka. Prava tragedija u životu su ljudi koji se boje svetlosti. • • • Reč koju si zadržao za sebe, tvoj je rob; reč koju si izgovorio, tvoj je gospodar. • • •
|