NEWSLETTER
Ukoliko želite da Vas obaveštavamo o novim knjigama u našoj ponudi i akcijskim sniženjima, prijavite se:
|
BAROK U SRPSKOJ UMETNOSTI
Barok u srpskoj umetnosti
Barok u srpskoj umetnosti jeste knjiga koja afirmiše vrednosti jednog kulturno-umetničkog pravca koji je doveo do drugačijih shvatanja umetnosti u našoj zemlji.
Kao novi kulturni model, barok je različit od dotadašnjeg otomanskog kulturnog modela. Prvo se uočava kod srpskih narodnih prvaka i crkvenih poglavara, a zatim i u drugim delovima duhovnog, kulturnog i umetničkog života. Kulturno-istorijske promene koje su usledile nakon austrijsko-turskih ratova i Velike seobe 1690. godine, nosila je crkvena organizacija, kao vodeća duhovna snaga Srba u Habzburškoj monarhiji.
Ideja verske obnove putem obrazovanja bila je opšte mesto reformi svih crkava u periodu baroka. U središte reformi postavljeno je jačanje autoriteta verskog polavara, koji je ujedno bio i politički predvodnik nacije.Građanstvo je želelo promene i razlike ugledajući se na srednjoevropsku baroknu kulturu u kojoj se kretalo i živelo. Ukus obogaćenog gradskog stanovništva bio je jedan od snažnih elemenata koji je uticao na razvoj celokupne barokne kulture, kao i slikarstva. Taj ukus bio je određen željom da se prihvati novo i da se raskine sa tradicijom. Bežeći od zatvorenih oblika prethodne epohe, arhitekte i vajari tražili su nove dimenzije izraza i stvarali raskošna dela, prepuna scenskih inovacija i pokreta. U potragama za novim efektima u tretmanu boje i prostora, slikari su i dalje interpretirali religiozne sadržaje, ali novine su unosili i u pejzaž, portret, kao i u interpretaciju prirode.
Zaharija Orfelin, Teodor Kračun, Hristofor Žefarović i drugi veliki majstori srpskog baroka pokušavali su da održe sklad između sadržine i forme. Stvarali su dela istančana, kitnjasta i bogata u umetničkom izrazu. Sa druge strane, originalna po svojim idejama i obuhvaćena osećanjima koja su mogla da izazovu zadovoljstvo i ushićenost tog doba.
Barok je pokušaj evropeizacije u Srbiji, i promena u načinu razmišljanja i dotadašnjih kodova u umetnosti.
Zahvaljujući izuzetnom poznavanju i stručnosti Miodraga Jovanovića, ova knjiga na jasan i razumljiv način prikazuje sve bitne i značajne umetnike ove epohe.
Oblast: Istorija i mitologija
|
pouke i saveti
Neznanje je bolest, ali, srećom, nije zarazna. • • • Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo. • • • Da je život lep, čovek se ne bi rodio plačući • • • Ništa samo po sebi nije ni dobro, ni loše, zavisi samo šta o njemu mislimo. • • • Pred velikom širinom većina ljudi obično zatvori vrata. • • • Važna je večna živost, a ne večni život. • • • Ako ne misliš o budućnosti ne možeš je ni imati. • • • Oni koji su zaista veliki umovi, ti viju svoja gnijezda na visinama, usamljeni kao orlovi. • • • Ono što smo napravili za sebe, umire zajedno sa nama; ono što smo učinili za druge, ostaje besmrtno. • • • Svi koji ne mogu zapamtiti iskustva prošlosti, osuđeni su da ih ponavljaju. • • • Karakter je za uspeh važniji od inteligencije. • • • Lako možemo oprostiti detetu koje se boji mraka. Prava tragedija u životu su ljudi koji se boje svetlosti. • • • Reč koju si zadržao za sebe, tvoj je rob; reč koju si izgovorio, tvoj je gospodar. • • •
|