NEWSLETTER
Ukoliko želite da Vas obaveštavamo o novim knjigama u našoj ponudi i akcijskim sniženjima, prijavite se:
|
Oblast: FILOZOFIJA
Bertrand Rasel
Prvi put objavljena 1946. Istorija zapadne filozofije postala je najprodavanija knjiga XX veka iz oblasti filozofije. I dan danas ostaje neprikosnovena kao uvod u zapadnu filozofiju. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Čarls Sanders Pers
O pragmatizmu i pragmaticizmu.Sadržaj: 1.Pitanja o izvesnim sposobnostima koje se pripisuju čoveku 2.Neke posledice četiri nesposobnosti 3.Kritičko razmatranje dela Džordža Barklija 4.Učvršćivanje verovanja 5.Kako učiniti naše ideje jasnim 6.Šta pragmatizam jeste 7.Posledice pragmatizma 8.Razmatranje pragmaticizma, Indeks
|
Kakuzo Okakura
Esejistička knjiga koja se smatra najboljim delom koje čitaocu sa Zapada predočava istočnjački način razmišljanja. Kroz istoriju čaja i čajnu ceremoniju autor nam približava kulturu, umetnost i filosofiju Dalekog istoka.
|
Dr Marko Višić
Ovu kod nas nedovoljno poznatu i prilicno slabo istrazenu oblast svetske knjizevne bastine, Marko Visic predstavlja najpre kratkim Uvodom u kojem da je pregled sumersko-akadske, hebrejske i egipatske knjizevnosti, a zatim i razvijenim poglavljima o epskoj poeziji, gde se najvise govori o predanjima drevnih naroda, kao i o lirskoj poeziji, u kojem je rec o religioznoj, ljubavnoj i didakticnoj lirici. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Rodzer Skruton
U sazetom pregledu zapadne filozofije od Dekarta do Vitgenstajna, Rodzer Skruton, poznati pisac i novinar, citaocima na pristupacan nacin predstavlja osnovna filozofska usmerenja karakteristicna za zapadnu civilizaciju koja vode od racionalizma ka podrobnoj analizi filozofskog i svakodnevnog jezika.
|
Baruh Spinoza
KRATKA RASPRAVA O BOGU, ČOVEKU I NJEGOVOJ SREĆI NASLOV JE HOLANDSKE VERZIJE, INAČE IZGUBLJENOG LATINSKOG ORIGINALA, RUKOPISA DELA,DVADESETPETOGODIŠNJEG SPINOZE.
Koju je sačinio izvesni amsterdamski hirurg, ali je postala dostupna - pre ne mnogo više od stotinu godina. Izvan svake sumnje je da ovaj tekst, čija je namena kao ezoteričnog spisa poslužila autoru buduće i glasovite Etike. Poput aidememoirea, sinopsisa ili skice pri pisanju ovoga dela nije zastupljen „geometrijski red izlaganja", ali su pojmovi one najviše opštosti - pojmovi s kraja puta filozofovog istraživanja - našli u njemu svoja gotovo konačna određenja. Iz rakursa nekoliko apstrakcija toga vida, prvenstveno onih koje se tiču zamisli „modusa", „atributa, „supstancije", obrazlaže se ovom prilikom jedan broj karakternih crta koje se čine nezaobilaznim i onda kada valja proslediti izvorna pregnuća „mladog Spinoze" iz dela koje je pred nama.
Pogled na svet, odista najređe vrste, označen je kao spinoizam.
Tradicija suštinski obnovljenog filozofsko-naučnog mišljenja inaugurisana kartezijanstvom, u slučaju Spinozine misli, posvedočila je ponovljeno i na delu, da je celinu postojećeg moguće koherentno promisliti, a da se kod nekih izvorno bitnih momenata u potpunosti zaobiđe.
Izmena u svojstvima stvari, prizivala je druge kategorije ovih pojmova, što je na kraju krivilo i beskrajno umnožavalo moguću sliku sveta. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Imanuel Kant
U jednome rodu svoga saznanja ljudski um ima čudnu sudbinu: što ga uznemiruju pitanja o koja ne može da se ogluši, jer mu ih postavlja sama priroda uma, ali koja on ipak ne može da reši, jer ona premašaju svaku moć ljudskoga uma.
Imanuel Kant rođen je 1724. godine i pripada začetnicima moderne filozofije.
U filozofiji sa njime počinje novi period – Nemačka klasična filozofija (ili Nemački klasični idealizam). Kantova najpoznatija dela su tri kritike: Kritika čistoga uma, Kritika praktičnog uma i Kritika moći suđenja. Ovim trima kritikama pripadaju i tri osnovna, jednostavna pitanja filozofije:
Šta mogu da znam?
Šta treba da činim?
Čemu mogu da se nadam?
Kant uvek naglašava da prava na mišljenje nisu dovoljna, nego da se ona moraju iskoristiti, stvarajući nove teorije i nove hipoteze koje će širiti naše horizonte.
Postavljajući univerzalne norme koje su prihvatljive pravimo mogućnost da iskažemo svoje različitosti.
Kritika čistoga uma objavljena je 1781. godine i izazvala je veliku pažnju u filozofskim krugovima, njena vrednost ostala je neosporna i do danas.
Međutim, ako jedna teorija ima u sebi životne snage, to će ipak dejstvo i protivdejstvo koji joj u početku groze velikom opasnošću poslužiti s vremenom samo tome da se izglačaju njene neravnine, i da joj se u kratkom vremenu pribavi i potrebna elegancija, ako se njome budu bavili ljudi nepristrasni, ljudi od uviđavnosti i istinske popularnosti. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Imanuel Kant
Kantova kritička filozofija ima tri oblika: kao kritika teorijskog uma, kao kritika praktičnog uma i kao kritika moći suđenja. Kritika teorijskog uma predstavlja Kantovu teoriju saznanja, kritika praktičnog njegovu etiku, a kritika moći suđenja estetiku... RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Dr Marko Višić
Istraživač se prihvatanjem studioznog izučavanja uspona i pada jedne u poređenju sa drugom civilizacijom nedvosmisleno stavlja u, ne toliko pretenciozan, koliko mučan i rizičan položaj, tim pre ako je reč o davno minulim civilizacijama koje nam izgledaju utoliko nepojmljivim ukoliko su dalje od našega, logičkog razumevanja prirodnih i društvenih pojava.Takvo je istraživanje otežano i činjenicom da je neobično teško utvrditi šta je u nekoj kulturi autohtono, a šta pozajmljeno i asimilovano, što vremenom u nepovrat izgubljeno, što pak drugim kulturama u nasleđe ostavljeno.
|
Aristofan
,,Lisistrata" je jedna od jedanaest sačuvanih drama koje je napisao starogrčki komediograf Aristofan. Komad je izazvao veliku pažnju zbog prikaza odnosa polova i, uopšteno, seksualnosti, odnosno skrevenih seksualnih aluzija i otvorene razuzdanosti. Danas se navodi kao primer za iznošenje feminističkih ideja u grčkoj književnosti.
|
|
pouke i saveti
Neznanje je bolest, ali, srećom, nije zarazna. • • • Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo. • • • Da je život lep, čovek se ne bi rodio plačući • • • Ništa samo po sebi nije ni dobro, ni loše, zavisi samo šta o njemu mislimo. • • • Pred velikom širinom većina ljudi obično zatvori vrata. • • • Važna je večna živost, a ne večni život. • • • Ako ne misliš o budućnosti ne možeš je ni imati. • • • Oni koji su zaista veliki umovi, ti viju svoja gnijezda na visinama, usamljeni kao orlovi. • • • Ono što smo napravili za sebe, umire zajedno sa nama; ono što smo učinili za druge, ostaje besmrtno. • • • Svi koji ne mogu zapamtiti iskustva prošlosti, osuđeni su da ih ponavljaju. • • • Karakter je za uspeh važniji od inteligencije. • • • Lako možemo oprostiti detetu koje se boji mraka. Prava tragedija u životu su ljudi koji se boje svetlosti. • • • Reč koju si zadržao za sebe, tvoj je rob; reč koju si izgovorio, tvoj je gospodar. • • •
|