NEWSLETTER
Ukoliko želite da Vas obaveštavamo o novim knjigama u našoj ponudi i akcijskim sniženjima, prijavite se:
|
Oblast: REčNICI; GRAMATIKA; LEKSIKOGRAFIJA
Erio Franchi, Nikša Stipčević
|
JOVAN NINKOVIĆ
Reč je o jedinstvenom rečničkom izdanju namenjenom početnicima koji se na lak način upoznaju sa elementarnim pojmovima, rečima, izrazima pet jezika: srpskog, engleskog, francuskog, nemačkog i italijanskog.Među najvažnijim poglavljima ove knjige su: telo, kuća, odeća, hrana, biljke, transport, sport, priroda, muzika, životinje, grad...
|
Mirjana Kosović
Ovaj POSLOVNI REČNIK je namenjen širokom krugu ljudi koji se bave raznim delatnostima, a naročito poslovnim ljudima, bankarima, finansijerima, menadžerima, preduzetnicima, pravnicima, ekonomskim stručnjacima i studentima, a takođe će biti veoma koristan i prevodiocima jer sadrži mnogo stručnih termina...
|
Vladimir Pezo
Pravni leksikon prvo je univerzalno leksikografsko djelo na hrvatskom jeziku, s istoznačnicama na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, koje sustavno i cjelovito obraduje pravo i pravnu znanost. Leksikografski zavod Miroslav Krleža izdanjem Pravnoga leksikona ostvaruje tako program svojega utemeljitelja, koji je još 1954. istaknuo potrebu izradbe »enciklopedije pravnih i društvenih nauka«. Otad su pravo i pravna znanost pregledno i fragmentarno obrađivani u Općoj i Pomorskoj enciklopediji, u Pomorskom leksikonu, Hrvatskom općem leksikonu, Ekonomskom leksikonu i Općem religijskom leksikonu, a životopisi istaknutih pravnika osobito u Hrvatskom biografskom leksikonu. Prva pravna djela na hrvatskom jeziku crpla su gradu iz pravnih vrela, kulturno-povijesnih spomenika: Bašćanske ploče (1105), statuta hrvatskih i dalmatinskih srednjovjekovnih gradova (1220-1305), Vinodolskoga zakona (1288), hrvatskoga kajkavskoga izdanja Decretuma (1574) I. Pergošića - što je, uz Prinos za hrvatski pravno-povijestni rječnik V Mažuranića (1908-22), postalo temeljem pravnopovi-jesnoga istraživanja. Mnogobrojna izdanja Narodnih novina od 1952., Informatorovi pravni rječnici (1965-75) i Masmedijini pravni i poslovni rječnici (1990-2000) vrijedna su djela što obraduju pravo i pravnu terminologiju na hrvatskom jeziku. Tijekom 230 godina postojanja Pravni fakultet u Zagrebu marom svojih nastavnika objavio je bogatu pravnu literaturu, osobito udžbeničku, a 1983. započeo rad na Pravnoj enciklopediji. Nakon pet godina razradbe koncepcije i prikupljanja grade, s Leksikografskim zavodom zaključen je 1988. ugovor o preuzimanju i izdavanju te enciklopedije, ali je ostala nedovršena i rad je na njoj 1991. obustavljen. Donošenjem Ustava Republike Hrvatske 1990. hrvatsko pravo našlo se pred korjenitim promjenama društvenih odnosa i novim državnopravnim strukturama. Posljednje desetljeće XX. st. u znaku je Domovinskoga rata, obrane slobode i suvereniteta, mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja te pravnoga uređivanja neovisne, socijalne, demokratske i međunarodno priznate države. Provesti ustavno načelo po kojem vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana izniman je pravnički izazov uspostave hrvatske državnosti: neposrednim odlučivanjem i izborom predstavnika u sva tijela državne vlasti, uvođenjem demokracije, privatnih vlasničkih odnosa, tržišnoga gospodarstva, zaštite ljudskih prava, višestranačkoga političkoga i parlamentarnoga sustava, izgradnjom samostalne zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Razvoj Republike Hrvatske ovisi o ulozi i funkcioniranju pravne države, primjeni pravnoga ustroja, društvenoga morala, dosegnutih normi europskoga prava te o stabilnim odnosima i suradnji u regiji. Mnogobrojnim reformama sustav se poboljšava, ali učestale izmjene i dopune zakona unose pravnu nestabilnost, a nerijetko kratkoročna rješenja nisu znanstveno približena ni usustavljena. U takvim okolnostima kodifikacija hrvatskoga zakonodavstva nije moguća, a započetim pregovorima Republika Hrvatska pred vratima je Europske unije i NATO, pa prilagodba europskim standardima i propisima ima prednost pred sistematiziranjem ukupnosti vlastitih normi i pravila. Prihvaćanjem projekta Pravnoga leksikona potkraj 2002. Leksikografski je zavod, svjestan svoje društvene uloge, odlučio upravo zbog tih razloga pripremiti cjelovito pravno znanstveno i stručno djelo.
|
MILORAD TELEBAK
Књига Правоговор веома је ретка по тематици и занимљива по начину обраде. Наиме, код нас се у језичким приручницима и саветницима углавном посвећивала пажња правилном писању, а говорни језик је остајао сасвим по страни. Пошто писана реч данас све више уступа место говорној речи, и у говор се укључују сви, без посебног образовања за успешну говорну комуникацију - јасно је колико су нам неопходне управо овакве књиге. Аутор показује да се језик једним кодовима остварује у писању, а другим у говору, и да зато треба да пишемо по правопису, а говоримо по правоговору.
Уверени смо да ће Правоговор Милорада Телебака бити користан саветник свима који држе до природности, правилности и лепоте изговорене речи
|
Mitar Pešikan , Jovan Jerković , Mato Pižurica
Pravopis srpskoga jezika, u izdanju Matice Srpske, do sada je najsavršeniji naš pravopis, a ta knjiga je zakon koga se svaki pismen Srbin mora pridržavati, treba da ga ima na svom radnom stolu, a ne samo u ormaru.Izmenjeno i dopunjeneo izdanje.Redаktorskа grupа, u sаstаvu Mаto Pižuricа (glаvni redаktor), Milorаd Dešić, Brаnislаv Ostojić i Živojin Stаnojčić, priredilа je izmenjeno i dopunjeno izdаnje Prаvopisа srpskogа jezikа Mаtice Srpske iz 1993. (i u ponovljenim izdаnjimа 1994. i 2002), čiji je glаvni аutor bio Mitаr Pešikаn, uz sаrаdnju sа Jovаnom Jerkovićem i Mаtom Pižuricom. Recenzenti prvog izdаnjа bili su Pаvle Ivić i Ivаn Klаjn, а izmenjenog i dopunjenog Ivаn Klаjn i Drаgo Ćupić. RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Grupa autora
Pravopis srpskoga jezika, u izdanju Matice srpske, do sada je najsavršeniji naš pravopis, a ta knjiga je zakon koga se svaki pismen Srbin mora pridržavati, treba da ga ima na svom radnom stolu, a ne samo u ormaru.Izmenjeno i dopunjeneo izdanje... RASPRODATO!Ukoliko želite da Vas obavestimo kada naslov bude dostupan, kliknite ovde.
|
Milan Šipka
Ovakva je knjiga potrebna svima koji pišu, a koji pri pisanju nailaze na nedoumice koje neće moći rešiti samo uz pomoć Pravopisa, a ovako će uz svaku reč i izraz lako naći kako ih treba pisati, s oznakama koje će ih uputiti na objašnjenja zašto je tako pravilno, tj. na odgovarajuće pravopisno (ili gramatičko) pravilo, što se daje u kratkom pregledu na kraju (u posebnom poglavlju). Iako glavni naslov Pravopisnog rečnika sugeriše da se radi isključivo o pravopisnom rečniku, ova je knji¬ga više od toga: ona je, u isto vreme i gramatički i akcentanski rečnik, ali i jezički sa-vetnik. Ona, dakle, ima višestruku namenu, pa će korisnicima biti i od višestruke pomoći pri pisanju, a uz to i prilika da prošire svoje znanje o srpskom standardnom jeziku uopšte, posebno o njegovoj upotrebi u pismenoj i usmenoj komunikaciji.
|
Zagorka Vasić Gros
,Свако је презиме прича у коју нам је тешко продријети, размрсити све нити, језичне и изванјезичне, па да се прича сама распреде. А како продријети у тајну презимена? И то је посебна прича.
|
Zagorka Vasić Gros
Nije lako “dešifrovati” sva prezimena, i danas im nije lako naći jezičke korene. Neka od njih vode poreklo iz drugih jezika i pretrpela su veliku transformaciju dospevši u naš jezik, neka se baziraju na rečima iz dijalekata... Ova knjiga ima čisto onomastička tumačenja, a autorka polazi od toga da svako od nas treba dobro da poznaje istoriju svoga naroda, geografiju svoje domovine i maternji jezik uključujući i poznavanje imena i prezimena.
|
|
pouke i saveti
Neznanje je bolest, ali, srećom, nije zarazna. • • • Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo. • • • Da je život lep, čovek se ne bi rodio plačući • • • Ništa samo po sebi nije ni dobro, ni loše, zavisi samo šta o njemu mislimo. • • • Pred velikom širinom većina ljudi obično zatvori vrata. • • • Važna je večna živost, a ne večni život. • • • Ako ne misliš o budućnosti ne možeš je ni imati. • • • Oni koji su zaista veliki umovi, ti viju svoja gnijezda na visinama, usamljeni kao orlovi. • • • Ono što smo napravili za sebe, umire zajedno sa nama; ono što smo učinili za druge, ostaje besmrtno. • • • Svi koji ne mogu zapamtiti iskustva prošlosti, osuđeni su da ih ponavljaju. • • • Karakter je za uspeh važniji od inteligencije. • • • Lako možemo oprostiti detetu koje se boji mraka. Prava tragedija u životu su ljudi koji se boje svetlosti. • • • Reč koju si zadržao za sebe, tvoj je rob; reč koju si izgovorio, tvoj je gospodar. • • •
|